16/12/2020

Emisije ugljika sa trajekata su prekomjerne u odnosu na količinu tih brodova. Polovica emisija s europskih trajekta potječe iz Sredozemlja, što uvelike odražava veću količinu brodova u ovom moru. Koji čimbenici utječu na intenzitet ugljika i energetsku učinkovitost trajekta? Novi uvidi i perspektiva iz studije koju je zaklada CMCC realizirala u okviru aktivnosti projekta GUTTA.

Ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva suzbijanje emisija iz svih sektora, uključujući brodarstvo. Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve za postizanje ovih rezultata. Tome pridonosi Europska Uredba br. 757 o praćenju, izvješćivanju i provjeri emisija CO2 (EU-MRV)  prikupljanjem podataka o emisiji CO2 sa svih plovila iznad 5.000 GT koja pristaju u lukama unutar Europskog gospodarskog prostora.

Na ovom području trajekti predstavljaju samo 3% svih plovila. Međutim, u 2018. godini činili su 10% emisija CO2 sa svih brodova u EU-MRV. Zašto je ugljični otisak trajekata tako velik? Je li to povezano s morem ili navigacijskim uvjetima? Ili možda nekim karakteristikama plovila?

CMCC studija predstavljena prošlog lipnja tijekom 21. međunarodne konferencije IEEE o upravljanju mobilnim podacima koja je realizirana u okviru aktivnosti projekta GUTTA istražuje ovaj problem pružajući nove uvide i perspektivu.

Analiza, koju je vodio Gianandrea Mannarini, viši znanstvenik iz zaklade CMCC, istražuje razne pokazatelje energetske učinkovitosti. Rezultati otkrivaju određeni klastering u populaciji plovila, a ključni čimbenici su godina izrade, duljina plovila, brzina usluge i vrsta goriva. Podaci Geo referenciranja pružaju dodatne informacije o kontinentalnim obrascima emisija Ro-Paxa.

Pogledajte video koji ilustrira glavne rezultate naše studije:

Investigating the carbon intensity of ferries - YouTube

Otprilike polovica ukupnih emisija trajekata potječe iz Sredozemlja; to u velikoj mjeri odražava veći broj brodova koji djeluju u ovom moru. Studija detaljnije ističe slabu korelaciju između emisije CO2 po radnom vremenu i srednjeg godišnjeg stanja mora (značajna visina valova u kojima trajekt radi); ta se korelacija pokazuje nešto većom samo kod manjih trajekata (tj. trajekti duljine ispod 120 metara). Istraživači također procjenjuju čimbenike koji utječu na intenzitet ugljika trajekata, definiran kao emisija CO2 po jedinici transportnog rada, ističući veliku varijabilnost u rasponu od pet redova veličine, dok veličina trajekta varira za manje od dva.

„Na ovu varijabilnost utječu mnogi čimbenici“, objašnjava Gianandrea Mannarini, „kao što su veličina trajekta, pogonske značajke, starost i druge karakteristike Ro-Pax plovila, poput broja nošenih vozila, broja dostupnih kabina i ostalih usluga za putnike. Međutim, morat ćemo se koristiti podacima iz više godina za bolju analizu učinka trajekata s obzirom na emisije ”.

Na određeni način, energetska učinkovitost odražava starost broda i tendenciju gradnje sve većih i većih brodova tijekom posljednjih desetljeća. „Podaci“, dodaje Mannarini, „ukazuju da neke od najintenzivnijih emisija dolaze od plovila građenih tijekom posljednjih 20 godina. Više podataka i s boljim vremenski određenim emisijama s brodova, moguće na razini pojedinog putovanja, omogućili bi bolju procjenu, što je prvi korak za informiranje međunarodnih politika i propisa usmjerenih na smanjenje intenziteta ugljika i apsolutnih emisija. "

Za daljnje informacije pročitajte integralnu verziju studije (dostupnu na engleskom jeziku):

EU-MRV: analiza Ro-Paxovih podataka o CO2 za 2018. godinu

(PDF) EU-MRV: an analysis of 2018's Ro-Pax CO2 data (researchgate.net)

G. Mannarini, L. Carelli i A. Salhi. EU-MRV: analiza podataka o CO2 Ro-Paxu iz 2018. godine. Na 21. međunarodnoj konferenciji IEEE o upravljanju mobilnim podacima (MDM), stranice 287–292. IEEE, 2020. DOI: 10.1109 / MDM48529.2020.00065

Izvorni MRV podaci korišteni za ovaj rad mogu se preuzeti s EMSA-e

https://mrv.emsa.europa.eu/#public/emission-report

Više informacija o ciljevima i aktivnostima projekta GUTTA možete naći ovdje.

https://www.cmcc.it/projects/gutta-saving-fuel-and-emissions-from-maritime-transport-in-the-adriatic-region